Image Alt

Visitor centar Pecka: Promocija i razvoj sela prije profita

Visitor centar Pecka: Promocija i razvoj sela prije profita

Visitor centar Pecka predstavlja alternativu modernom načinu života, mjesto gdje stres nestaje, gdje se ujutru ne čuje škripa kočnica nego cvrkut ptica.

Tako bi se najlakše mogla opisati Pecka, koja je nastala prije tri godine na osnovu entuzijazma nekoliko osoba koje u tom trenutku nisu imale para, ali su bile bogate idejama – idejama o samoodrživom centru, koji će za cilj imati vraćanje ljudi na selo i njihovo ponovno približavanje prirodi.

Visitor center Pecka ili Centar za posjetioce Pecka smješten je u nekadašnjoj osnovnoj školi u mjestu Gornja Pecka, opština Mrkonjić Grad. Objekat je obnovljen kroz projekat za razvoj turizma “Zitni put”, koji je finansiran sredstvima EU. Jednoglasnom odlukom Skupštine opštine Mrkonjić Grad dodijeljen im je ugovorom na korištenje u periodu od 10 godina.

Objekat je bio skroz oronuo, mogu slobodno reći da bi dosad sigurno propao do kraja, to jest bio bi sravnjen sa zemljom, krov je bio skroz propao, a zidovi krenuli da se ruše. Ovo je nekada bila škola, nažalost više nije, jer sela umiru svaki dan. Mi upravo zbog toga i pokušavamo da vratimo ljude na selo, bar eto vikendom da pobjegnu u mir i tišinu, oslobode se stresa. Jer, ovdje kada dođete ne čujete auto, nego cvrkut ptica, a to se ne može kupiti novcem,

kazao je Miloš Galić, magistar ruralnog razvoja i jedan o glavnih ljudi u Peckoj.

Od projekta su, kaže, imali dovoljno sredstava da naprave krov, fasadu, pod na prvom spratu i sanitarni čvor.

Pecka sada u svakom trenutku može obezbijediti hranu za 50 posjetilaca, a kapacitet kada je u pitanju spavanje je 30 osoba. Prilikom popravke korišten je i reciklirani materijal, što je opet u skladu sa čitavom idejom koja se krije iza Pecke. U narednom periodu planiraju da se posvete i energetskoj efikasnosti i održivosti te da stave panele iz kojih bi dobijali struju.

Ipak, profit ovdje nije ni u prvih deset mjesta na listi prioriteta ekipe koja vodi Pecku.

“Naša osnovna poruka je da promovišemo selo, nije ona priča dajte nama. Sve proizvode kupujemo od ljudi iz sela, jaja, kajmak, mlijeko, hljeb, sve ono što oni proizvode. Naravno, imamo i svoju baštu, registrovali smo i poljoprivrednu zadrugu, a u vremenu koje je pred nama planiramo i da radimo inkubator poljoprivredne proizvodnje, gdje će nam prioritet biti začinsko i aromatično bilje”, navodi Miloš.

Ono što je zanimljivo je da sve odiše domaćinskom atmosferom, svi gosti se pitaju kada je jelo u pitanju, takođe svi objeduju zajedno, nikome se ne servira posebno, nego sipaju iz posuda koje su pred svima. Takođe spavaonice su zajedničke.

“Ovo nije ni kafana ni restoran, ovo je nešto najbliže osjećaju kada dođete kod rođaka. Ne treba da pitate da li možete sebi otići skuvati kafu, slobodni ste da to uradite sami bez pitanja. Šta vam se radi – izvolite. Pri tom nemamo televizor ni internet, tim smo htijeli postići da ljudi pričaju između sebe i druže se i mislim da smo uspjeli. Imamo situacije da vikendom, pogotovo ljeti, dođe jedna porodica, druga, treća, nikada se nisu vidjeli prije toga, a za ručkom svi zajedno, povezali se, ne zna se ni koja su čija djeca, svi trče, igraju se”, kroz smijeh priča Miloš.

Da bi atmosfera bila još potpunija, unutrašnje zidove Pecke krase stotine knjiga, a posjetioci se često odluče da se posluže nekom, pročitaju i vrate. Tu je i stari, ali dobar gramofon, s kojeg se čuju glasovi velikana kao što su Arsen Dedić, Frenk Sinatra, “Bitlsi” i drugi.

“Strašno je kada nam dođu djeca pa ih kada krenu kući pitamo šta im se najviše svidjelo, a oni kažu to što su išli u šumu i šetali livadom. Tada tek vidiš koliko su današnja djeca otuđena od prirode i stvarnog života, koliko je njihov život postao samo tehnologija”, kaže Miloš.

Bosna i Hercegovina odiše prirodnim ljepotama na svakom koraku, zato smo se s pravom pitali – zašto baš Pecka?

“Pa gledajte, zato što se desno od nas nalazi najveće penjalište za free climbing u BiH, šest kilometara smo od izvora Sane, izvori rijeke Plive i Eko-zona Zelenkovac na oko 15 km, planina Lisina, koja je jedan od većih mikrorezervata za gljive je tu u blizini, planina Dimitor, koja je sjajna sama po sebi, je sa druge strane, tako da nam je samo trebala jedna inicijalna kapsula da se to sve pokrene i poveže”, ističe Miloš.

Za sve one koji su zainteresovani da nauče nešto o gljivama ili da uživaju u jogi Pecka je pravo mjesto jer se redovno organizuju radionice i jednog i drugog.

Takođe, cijelo područje ima veliki kulturno-istorijski značaj. U rimskom peridu u Gornjoj Peckoj, kroz koju je prolazio rimski put, nalazilo se naselje pod imenom Sarnade.

Najznačajnija osoba iz Pecke je pok. dr Milan Vasić, cijenjeni istoričar i akademik, prvi dekan Filozofskog fakulteta u Banjaluci.
Tekst preuzet sa www.nezavisne.com

BosnianEnglishFrenchGerman