Image Alt

Pecka, mjesto gdje se domaćinski odnose prema prirodi i ljudima

Pecka, mjesto gdje se domaćinski odnose prema prirodi i ljudima

Topao i sunčan jesenji dan vikenda ili praznika ne možete bolje provesti nego u prirodi, daleko od svakodnevne vreve gradskog života. Bilo da se odlučite za samostalan ili organizovan izlet, sve je veći broj mjesta koja nude zanimljive sadržaje. Bogatstvo našeg prirodnog okruženja, u posljednje vrijeme upotpunjuju i inicijative pojedinaca ili grupa ljudi koji osmišljavaju dodatne sadržaja i stvaraju potrebnu infrastrukturu, kako bi se naši prirodni resursi, poput planina, rijeka, kanjona i slično, iskoristili na najbolji mogući način.

Jedno takvo, nedavno otvoreno, mjesto je i Centar za posjetioce Pecka  ili Visitor center Pecka. Nedaleko od regionalnog puta koji kroz Baraće vodi ka Glamoču, Centar se nalazi u istoimenom mjestu Gornja Pecka, koje pripada opštini Mrkonjić Grad. Smješten je u zgradi stare škole koja je obnovljena kroz projekat za razvoj turizma „Žitni put“, finansiran sredstvima Evropske unije.

Mene put vodi u Pecku u sklopu izleta na izvore Sane sa većom grupom planinara iz Banjaluke i Teslića, u organizaciji PAK “Summit” iz Banjaluke. Na samom prilasku obnovljenoj zgradi sa velikim natpisom koji nosi naziv Centra, prvo srećemo goste, nekoliko penjača koji su tu smješteni. Naime, Centar je početna i povratna tačka za izlete, penjanje, vožnju biciklima, planinarenje visokom Krajinom, sastanke sa vodičima i druge aktivnosti. Posjetioci ovdje mogu dobiti sve informacije o rutama, turističkim atrakcijama, lokalnim proizvođačima hrane ili smještaju. Za one koji vole ekstremnije sportove, Centar se nalazi u podnožju stijena najvećeg prirodnog penjališta u BiH, opremljenog sa preko 100 penjačkih smjerova.

Na nevelikoj udaljenosti od Banjaluke, pored penjališta, najznačajnije atrakcije u blizini su: izvori rijeke Sane, udaljeni 6 km od Centra, izvori rijeke Plive, vrh Dimitora i Eko zona Zelenkovac, na udaljenosti od oko 15 km, dok su vrhovi visokih planina Krajine: Vitorog, Klekovača i Šator udaljeni oko 60 km.

Bogatstvo prirodnih sadržaja dopunjuju i drugi, koji imaju veliki kulturno-istorijski značaj za cijelo područje. U rimskom peridu u Gornjoj Peckoj, kroz koju je prolazio rimski put, nalazilo se naselje pod imenom Sarnade. Najznačajnija osoba iz Pecke je pokojni Dr Milan Vasić, cijenjeni istoričar i akademik, prvi dekan Filozofskog fakulteta u Banjaluci.

Centrom za posjetioce upravlja udruženje za podršku održivom razvoju Greenways. Udruženje Greenways predstavlja međunarodni koncept za razvoj ruta, staza i itinerera, koji doprinose lokalnom ekonomskom osnaživanju, očuvanju prirodnog i kulturnog nasljeđa.

Centar je počeo sa radom prije nekoliko mjeseci i iako se za njega još uvijek malo zna, Boro Marić iz Udruženja Greenways, naš domaćin, kaže da okolne atrakcije privlače ljude i da svakog vikenda neko novi svrati da se informiše o Centru i njihovim aktivnostima.

“Izvori Sane najviše privlače izletnike i turiste, a iz godine u godinu je taj broj sve veći. Zato smo prošle godine uložili puno truda u izgradnju male infrastrukture u vidu klupa, nadstrešnica, stolova, te označavanja biciklističkih i pješačkih staza i sl.“, otkriva Boro.

Naša povelika grupa ima priliku da se uvjeri u to, jer se odmaramo na mjestu gdje su postavljene nadstrešnice i klupe, odakle jedan put vodi ka izvoru u pećini, a drugi ka izvoru u stijenama. Od Bore saznajemo i o drugim atrakcijama: „Druga značajna atrakcija jeste penjalište Pecka na kojem su naši prijatelji iz Penjačkug kluba Extreme postavili preko 100 smjerova i gdje se već pet godina održava festival penjanja ‘Pecka Climbing Festival’. Pored toga, cijelo selo i regija su izuzetni za vožnju biciklima. Takođe, izvori Plive i planine Klekovača, Vitorog i Šator su blizu i pogodne su za dnevne izlete. Od iduće godine ćemo sa vlastitim vodičima i vodičima iz drugih organizacija organizovati brojne izlete na zanimljiva mjesta u okruženju, a tokom zime posjetićemo neke sajmove turizma i raditi na promociji.”

Što se tiče posjetilaca, Boro nam govori da su to u prvom redu ljudi koji vole prirodu i selo, koji žele autentičan doživljaj u prirodi i cijene lokalnu gastronomiju.

“U Pecku najčešće dolaze planinari širom BiH, zatim izletnici, najčešće cijele porodice, koji žele vidjeti izvore Sane, penjači iz brojnih zemalja u vrijeme festivala, mještani koji su davno odselili iz tih krajeva, gljivari, bicklisti i drugi. Ove godine smo organizovali drugi volonterski kamp na kojem su učestvovali, većim dijelom, mladi ljudi iz Francuske koji su dali ogroman doprinos izgradnji Centra za posjetioce.”

Na Sani, u neposrednoj blizini njenih izvora, koji predstavljaju jedinstveno prirodno blago i ljepotu, gradi se hidrocentrala. Osim što je narušen prirodni sklad cijelog kraja, radovi na hidrocentrali utiču i na pješačke ture koje vode ka izvorima Sane. Radovi su vidljivi već na samom prilaznom putu koji je proširen, pa se tako i naša ruta kretanja mijenja. Zbog radova ne možemo ići uz samu rijeku, njenim kanjonom, nego idemo drugim, manje atraktivnim stazama, na veliko razočarenje svih nas koji smo tamo prvi put.

“Smatram da je to velika šteta, ali valjda ne može sve biti savršeno. Uprkos tome što znamo da je od sve vode na svijetu samo 3% pitko, a da je Sana proglašena prvim stepenom kvaliteta uz još samo tri pitke rijeke u Republici Srpskoj, dozvoljena je gradnja centrale i akumulacione brane. Jedan kvalitetan, sportski, ribarski revir uz koji se može raditi kanjoning, rafting, kajaking i sl. donosili bi godišnje više prihoda od male hidrocentrale, a priroda ne bi bila narušena. Održivi razvoj kroz turizam i poljoprivredu bili bi puno bolji izbor, ali za to treba vremena, a vremena izgleda niko nema. Gornji tok Sane je Prostornim planom RS planiran za Park prirode, ali se još uvijek čeka mišljenje nadležnog ministarstva. Iako se brana gradi u neposrednoj blizini izvora, izvori ne bi smjeli biti ni na koji način ugroženi, što se ne odnosi i na prvi kanjon u dužini od 3 km koji će ostati bez vode”, pojašnjava Boro.

Da bi se ovaj kraj razvijao na održiv način i u pomenutom obliku, potrebna je aktivnija uloga lokalnog stanovništva. Međutim, u Peckoj, kao i u ostalim ruralnim sredinama u BiH, stanovništvo je sve starije, a sve je manji broj djece.
”Škola koja je adaptirana u Centar za posjetioce otvorena je 1931. godine, a prestala je sa radom 1985. godine od kada se ne koristi za nastavu. Nastava se održava u osnovnoj školi u Baraćima, gdje putuju djeca iz Pecke, ali i svih okolnih sela. Djece je, nažalost, vrlo malo. U cijelom Baraćkom kraju kažu da ih je manje od 50, dok ih je u zlatnim 70-im i 80-im bilo i po nekoliko hiljada”, kaže naš sagovornik.

Ipak, lokalno stanovništvo je dobro prihvatilo Centar. Boro kaže da je saradnja sa lokalnim stanovništvom odlična i da pružaju veliku podršku radu Centra.

“Ljudi su jako dobri i pozitivni, pa ih raduje što posjetioci dolaze u Pecku i što se ona uređuje. U Centru za posjetioce smo postavili promotivne police za lokalne proizvode, a i sami, za svoje potrebe, kupujemo u selu sir, kajmak, mlijeko, krompir i sl.  Razvojem Pecke kao turističke destinacije pogodne za pješačenje, penjanje, planinarenje, biciklizam i gljivarenje, otvaraju se mogućnosti za plasman domaćih proizvoda i ponudu smještaja u domaćinstvima. Mislim da će vremenom saradnja biti još slojevitija i profesionalnija. Podsticati razvoj lokalne zajednice kroz razvoj turizma i poljoprivrede je naš strateški pravac. Mi nismo privatna firma kojoj je cilj prvenstveno profit, već organizacija koja se bavi održivim razvojem ruralnih područja. Ciljna grupa koja posjećuje ovakva područja vrlo cijeni domaće proizvode, pa mi služimo zajednicama da plasiraju vlastite proizvode, da dođu do gostiju i služimo gostima da dođu do proizvoda pouzdanog kvaliteta, uz tehničku podršku koju imamo u Centru za posjetioce.”

Premda smo vidjeli samo djelić onoga što okolina Pecke nudi, pokazalo se da je moguće biti turista obilazeći mjesta u našoj zemlji. To su nam naročito dokazali u Centru za posjetioce Pecka. Da je Centar na pravom putu uvjerili smo se po dolasku tog jutra, jer smo dočekani domaćinski, ali i nakon naše pješačke ture, kada nas je čekao ukusno pripremljen ručak u ambijentu uređenog centra, koji svojom toplom atmosferom i ugođajem poziva da se ubrzo ponovo vratite.

Autor: Sanja Maglov

Izvor: Buka